Trebević je planina koja Sarajevu daje promjenu ritma u jednom potezu. Zato priča o Trebeviću nije samo prirodna, nego i gradska. A u toj priči, jedno ime se stalno vraća: "Prvi šumar" — mjesto na Ravnama koje danas poznajemo kao Pino.

Trebević prije svega: planina koja je postala navika Sarajeva

Trebević je Sarajevo koje se podigne iznad sebe. Nije to samo planina na mapi, nego navika grada: otići "gore", udahnuti drugačiji zrak, promijeniti temperaturu i ritam dana, pa se vratiti dolje kao da si bio na kratkom putovanju.

U toj priči, jedno ime se decenijama ponavlja u sjećanjima ljudi: "Prvi šumar". Danas ga poznajemo kao Pino — obnovljeni objekat na Trebeviću koji nastavlja tradiciju boravka u šumi i blizini grada.

Najraniji tragovi izletničkog Trebevića

U vodiču o izletištima Kantona Sarajevo navodi se da je hroničar Mula Mustafa Ševki Bašeskija spominjao cehovske izlaske na Trebević radi godišnjih proslava (Kroz izletišta i parkove prirode – Kanton Sarajevo).

Razvojem organizovanog planinarstva nastaju i prve tačke infrastrukture: planinarski dom kod Sofi (1896) i sklonište na Dobroj vodi (1907) su rani temelji Trebevića kao planine na koju se ide planski (Planinarski savez FBiH).

Ravne kao čvor: Dom kralja Petra i planinarski dom "Prvi šumar"

Hronologije navode da je 1932. na Ravnama izgrađen Dom kralja Petra, a 1947. planinarski dom "Prvi šumar" na ruševinama Doma kralja Petra (Planinarski savez FBiH). U planinarskim opisima se također spominje lugarnica/šumarska kućica na Ravnama koju su planinari popularno zvali "Prvi šumar" (Braco Babić).

To je čista linija kontinuiteta: Ravne → domovi → "Prvi šumar" → Pino.

Zašto su ljudi dolazili "kod šumara"

Uvijek se vraćaju isti razlozi: blizina Sarajeva, nadmorska visina i šuma. Trebević je bio dovoljno blizu da postane navika, a dovoljno "gore" da se osjeti promjena mikroklime i ritma.

Važno: nemoj koristiti tvrdnje tipa "iznad 1000 metara nema bakterija". To nije tačno. Sigurno i tačno je reći da uslovi na višim dijelovima (temperatura, vlaga, mir) mijenjaju doživljaj zraka i prostora.

Prelomni momenti: žičara (1959) i olimpijski Trebević (1984)

Otvaranje žičare 1959. pretvorilo je Trebević u klasični "dnevni izlet" (Žičara Sarajevo – Historija), a Olimpijada 1984. dala mu je međunarodni sloj identiteta kroz bob-sanjkašku stazu (izgrađenu 1982.) i olimpijsku priču (Planinarski savez FBiH).

Od "Prvog šumara" do Pine

U novijoj historiji, nekadašnji "Prvi šumar" je obnovljen i dobio novo ime — Pino (Klix). Otvaranje Pino Nature hotela je najavljivano za 8. januar 2016. (Klix), a zvanični institucionalni izvor potvrđuje projekt i turističku ponudu (Vlada KS). Time se priča o Ravnama i "Prvom šumaru" prelila u savremeni oblik: moderan planinski boravak na istom mjestu, sa istim osnovnim razlogom dolaska — šuma, visina i blizina grada (Sarajevo Travel).